Planinski vrhovi - što je vrh, a što nije?

Prije dva-tri tjedna sam čitao, novi broj (veljača 2015.) Hrvatskog planinara. Objavljen je jako zanimljiv članak "Naši najviši vrhovi" od prof. dr. Vladimir Volenec iz Zagreba.

Prema spomenutom autoru najviši vrh Srednjeg Velebita je neimenovani vrh (276 metara zračne linije) istočno od Zečjaka (1622 m), koji je visok 1629 m, te tako Šatorina nije najviši vrh Srednjeg Velebita. Stvarno kada se pogleda TK25 (Topografska karta 1:25000), odnosno detaljnije HOK5 (Hrvatska osnovna karta 1:5000) na DGU pregledniku http://geoportal.dgu.hr/viewer/ to se jasno vidi. Dole navedena slika pokazuje izrezani detalj s preglednika (HOK5), odnosno gore spominjano područje vrha Zečjak na Velebitu.

*TK25 - Topografska karta 1:25000

*HOK5 - Hrvatska osnovna karta 1:5000

*DGU - Državna geodetska uprava

Super zanimljiva informacija, ALI ono što mene smeta u cijelom članku je sljedeće:

Gospodin Volenec (uz uredničku palicu A.Č.) tamo tvrdi da nije svaka izbočina na terenu vrh, odnosno mora udovoljavati jednom od dva uvjeta:

1 - mora od svakoga susjednog višeg vrha biti udaljen najmanje jedan kilometar (mjereno po grebenu između tih vrhova), a od najnižega sedla (ako ih je više na tom grebenu) mora biti viši najmanje 50 metara, ili

2 - ako je od susjednog višeg vrha bliže od jednog kilometra, tada mora biti najmanje 100 metara viši od najnižega sedla između tih vrhova.

Od kuda su ta dva kriterija??? Jel može referenca ili fusnota za takva dva kriterija???

Bitno da u sljedećem članku o Solunskoj glavi ima fusnota (op. lektora) o pričama stručnjaka kako je solunska glava dobila ime!!!

Ne želim reći da je fusnota o porijeklu imena solunske glave ne važna, ali članak u Hrvatskom planinaru, krovne ustanove za planinarenje u RH izdaje članak o najvišim vrhovima u RH (revidirani popis - 25 godina kasnije) i onda ne spomene izvor odnosno referencu za dva objektivna kriterija pri određivanju vrhova na planinama!!!

Kasnije je isti autor nabrojao 114 najviših vrhova svih planina unutar Hrvatske. Za detaljni popis potražite u časopisu Hrvatski planinar ili pričekajte koji mjesec pa potražite elektroničko izdanje istog časopisa (veljača 2015.) na sljedećem linku http://www.hps.hr/hrvatski-planinar/svi-brojevi/

Ne želim ulaziti u problematiku vrhova na Dinari jer pitanje je kuda točno granica ide, a obzirom da se ja ovdje referiram na DGU preglednik, granica ne ide po grebenu Dinare već malo drugačije...

No imao sam vremena i želje, pa sam odlučio provjeriti vrhove na Velebitu (južni dio, vršni dio Vaganski vrh-Sveto brdo) i naišao sam na ne suglasice s člankom u Hrvatskom planinaru.

Sljedeća slika pokazuje tablicu koja uspoređuje 10 najviših vrhova na južnom Velebitu.

Prvih sedam vrhova u potpunosti se slažu, te nema razlika, ali posljednja tri ne. Zašto je to tako? Nemam pojma, ali ja ću svoja tri obrazložiti zašto sam ih svrstao na tablicu. Na sljedećoj slici ćete viditi veliku kartu analiziranog područja.

Ovaj sav tekst sastrane se ponavlja kao na početku bloga, ali služe da obogate prazan bijeli prostor i za one koji ne čitaju tekst već samo kartu. Ove crne linije koje povezuju vrhove su grebeni, odnosno linija na karti koja povezuje najviše točke nekog uzvišenja odnosno u ovom slučaju dva ili više vrhova. Ovaj krug na karti označava kružnicu, odnosno radijus od 1 km oko središta iste kružnice, gdje se nalazi najviši vrh analiziranog područja, kao početna i referentna točka ili vrh za određivanje svih ostalih.

Prema 2 objektivna kriterija iz članaka Hrvatskog planinara (bez reference) oko Vaganskog vrha niti jedna točka ne može biti definirana kao vrh ukoliko se nalazi unutar 1000 metara od Vaganskog vrha. Točnije udaljenost dva vrha se mjeri prema duljini grebena između ta dva vrha (zato sam crtao grebene, da bih preko alata DGU preglednika izmjerio udaljenost vrhova prateči zajednički greben, a ne zračnu udaljenost). Ukoliko postoji vrh unutar 1000 metara od višeg vrha, onda taj niži vrh mora biti 100 metara viši od najnižeg sedla između tih vrhova!

Sljedeća slika pokazuje ista što i prethodna, samo što su sada pridodane kružnice svakog najvišeg vrha, kojom se eliminiraju neki drugi niži vrhovi koji nisu viši 100 metara iznad prijevoja kojeg dijele sa višim vrhom.

Dodatno sam izrezao određene dijelove gore priložene karte kako bi mogli detaljnije viditi, pa je to sljedeća slika, a vrhove ćemo analizirati od sjeverozapada prema jugoistoku. Najviši vrh je Vaganski vrh (1757,5 m) kojeg okružuje nekoliko malih uzvišenja, ali nedovoljno visinski istaknuti da bi zaslužili naziv vrha prema objektivnim kriterijima.

Četvrti po visini - Babin vrh 1738,8 metara, drugi je po visini u ovom susjedstvu Vaganskog, udaljen je preko 1 km, stoga on dobija titulu vrha uz svoju pripadajuću kružnicu. Kote 1728 i 1724 također su nazivane kao Babin vrh, ali prema objektivnim kriterijima ne zaslužuju titulu vrha.

Zanimljivo dio je Babin vrh 1706,7 m (osim po visini), što je grebenskom udaljenosti od prije spomenutog Babinog vrha (1738,8 m) udaljen 1,1 km. Kao najviša točka u tom području nosi titulu vrha, iako je dio grebena koji se nastavlja prema Crljenom kuku, pa se ne ističe kao poseban vrh, odnosno prema obliku (morfologiji) to je uzvišeni dio grebena. No prema 2 objektivna kriterija bez izvora to je osmi najviši vrha Velebita! Čak prema prvom kriteriju treba biti 50 metara iznad prijevoja, a prijevoj između Babinih vrhova se nalazi nešto više od izohipse 1655 m. Znači potrebno je izmjeriti najnižu točku tog prijevoja, jer ako ima vrijednost manju od 1656,7 m onda je ovaj Babin vrh VRH! No ako je viša vrijednost onda ovaj vrh ne bi imao titulu vrha zbog 1-2 metra ili čak centimetara niže visine!

Vrh Brundo je peti najviši vrh Velebita (1716,9 m), isprike za grešku na gore priloženoj slici, no zanimljiv je to vrh koji se od dva metra nižeg Šegestina nalazi unutar 1000 metara grebenske udaljenosti. Obzirom da ih dijeli prijevoj koji je preko 110 metara niži, ta dva vrha zadovoljavaju drugi objektivni kriterij, te su oba zasluženo vrhovi!

Sedmi vrh po visini je Malovan (1707 m). Jedina ne regularnost ovog vrha je što na TK25 karti ima oznaku 1707 m, dok na HOK5 ima jedan metar nižu visinu! Ali zato neimenovani vrh, odnosno kota 1658, a na starim exYu TK25 kartama kota 1654, dobija titulu vrha zbog istog kriterija kao Babin vrh (1707 m). Iako je od vrha Malovan zračno udaljen manje od 1000 metara, ali prema grebenskoj udaljenosti dijeli ih nešto više od 1000 metara. Vrh se morfološki ništa posebno ne ističe, već je također dio uzvišenog dijela grebena. Obzirom da objektivni kriteriji nisu definirali osnovnu morfologiju i morfometriju vrhova, spomenuta kota nosi titulu 10. najvišeg vrha južnog Velebita na području Vaganski vrh - Sveto brdo.

Deveti najviši vrh analiziranog područja nema imena, ali stožastog je oblika, odnosno dosta zaravljnog vrha s visinom od 1674,6 m. Zapadno od spomenutog vrha se nalazi poznatiji Bili vrh, koji je označen na karti kao trigonometrijska točka 1656,6. Bili vrh autor članka Hrvatskog planinara navodi kao osmi najviši vrh južnog Velebita, ali prema ona objektivna dva kriterija Bili vrh službeno ne bi trebao biti vrh. Obzirom da se od "mog" Nepoznatog vrha (1674,6 m) nalazi unutar kilometar grebenske udaljenosti, a od međusobnog prijevoja viši je za 50 metara. Znači kriteriji nisu zadovoljavajući pa Bili vrh ne bi trebao biti na listi najviših vrhova, već ovaj Nepoznati vrh, koji je za 18 metara viši.

Sveto brdo je drugi najviši vrh Velebita, dok je Babin vrh (1743,8 m) treći najviši. Na ovom dijelu također se nalaze još nekoliko vrhova viših od 1700 metara, ali prema objektivna dva kriterija nisu vrhovi za titulu najviših vrhova Velebita, a ujedino Hrvatske.

Isprike što možda karte nisu preglednije ili za neke pravopisne greške, no ovo sam sve danas napravio relativno na brzinu. Cilj ovog analiziranja/istraživanja nije bilo uvredljivog karaktera prema autoru članka i uredniku Hrvatskog planinara jer svima se događa greška. Ja smatram da je greška ne spomenuti referencu, odnosno izvor članka ili istraživanja gdje su objavljeni ti objektivni (dva) kriterija za određivanje što je vrh, a što nije. Mene zanima metodologija nastanka ta dva objektivna kriterija koje gospodin Vladimir Volenec koristi u članku. Ukoliko su to njegovi objektivni kriteriji (koji su meni zanimljivi jer su konkretni), onda razumijem zašto možda nije stavio referencu, ali svejedno bi bilo adekvatno staviti referencu tog istraživanja. Ne bi bilo prvi put u časopisu HP, da je stavljena literatura i izvori koji su korišteni za članak.

Svi koji čitate ovo, ukoliko znate literaturu odakle je ta referenca ili slična, molim Vas nekako mi javite! Slobodno recite svoje mišljenje o kriterijima i slično. Za kraj bih rekao (umjesto "A gde je pečat?), a gde su reference???